Potraga za izgubljenom kajkavskom Biblijom

U organizaciji Kajkavskog spra-­ višča, društva posvećena širenju i unapređivanju znanosti i umjetnosti, 29. studenoga predstavljen je intrigantan projekt Rekonstrukcija Kristijanovićeve Biblije kojim rukovodi ugledna stručnjakinja, Barbara Štebih Golub iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu. Uz nju projekt su na tribini predstavile Dubravka Ivšić Majić iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Lahorka Plejić Poje s Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, a suradnici su i Ermina Ramadanović i Matija Slišurić s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Boris Beck (Fakultet političkih znanosti), Ljiljana Dobrovšak (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar) i Vladimira Rezo (Fakultet hrvatskih studija).

Rukopis Kristijanovićeva prijevoda Hvalospjeva ljubavi / Fotografija iz Arhiva HAZU, signatura IV b 15b

Ambiciozan projekt oživljava prijevode biblijskih tekstova Ignaca Kristijanovića (1796–1884) , kanonika iz Zagreba i zaslužnog širitelja kajkavske književnosti tijekom 19. stoljeća. Njegova djela, gotovo nepoznata široj javnosti, zahvaljujući četverogodišnjem projektu financiranu donacijom Zaklade Adris, predmet su znanstvene pozornosti. Na tribini se govorilo o Kristijanovićevim prijevodima dijelova Svetoga pisma (preveo je cijeli Novi zavjet i velik dio Staroga zavjeta, a veći dio tekstova ostao je u rukopisu), njihovoj dostupnosti te planovima za objavljivanje.

Ignac Kristijanović

Oživljavanje kajkavske
književne baštine

U priču o oživljavanju kajkavske književne baštine uveo je Boris Beck predstavivši projekt. Barbara Štebih Golub istaknula je da su Kristijanovićevi prijevodi Biblije, kojima je nešto ranije zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac neuspješno pokušao prokrčiti put, jedan od najznamenitijih spisa povijesnoga kajkavskog književnog jezika. Temeljna je motivacija za taj veliki pothvat, pojasnila je, ideja narodnog preporoda, što i sam Kristijanović dokazuje uzimajući svoj uspješni kajkavski prijevod Biblije kao dokaz da je horvatski jezik potpuno ravnopravan ostalima.

Dubravka Ivšić Majić, viša znanstvena suradnica u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u na Odjelu za onomastiku i etimologiju, pozvana je na suradnju u projektu kako bi pomogla u analizi i raščlambi biblijskih imena u strukturi tekstova. Taj se posao, navela je, u nekim aspektima pokazao zahtjevnim jer se Kristijanović u različitim segmentima teksta koristi različitim inačicama imena biblijskih likova. Primjerice, apostol Ivan u tekstovima se navodi kao Janeš, dok Ivan Krstitelj ostaje Ivan.

Srž radnog procesa projekta pojasnila je Lahorka Plejić Poje, što je pomoglo u razumijevanju tehničkog aspekta postupka. Segmenti Kristijanovićeve Biblije pronađeni su u određenim tiskanim izdanjima Danicze zagrebechke, no ponajviše u Kristijanovićevim rukopisima koji se nalaze na brojnim mjestima pod različitim nazivima, što je znatno otežalo istraživački dio projekta. Neki segmenti još nisu pronađeni. Osim pronalaska tekstova, složenim se pokazao i sam proces transkribiranja. Neki dijelovi tekstova zahtjevni su za razumijevanje i za transkribiranje zbog raznih prepravka i fusnota koje je Kristijanović sporadično dodavao, dok su se neki dijelovi pokazali razmjerno jednostavnima zbog autorove upoznatosti s originalnim tekstom. Svi segmenti Kristijanovićeve Biblije digitalizirani su te članicama projektnog tima dostupni u tom formatu, što je otvorilo vrata za primjenu digitalnih sredstava za uređivanje i bolje proučavanje istraživačkog materijala.

Nedostatak kritičkih izdanja

Pitanje iz publike potaknulo je raspravu koja se razvila u nepredviđenu, no iznimno važnu temu neadekvatne organizacije hrvatske arhivistike i institucijske politike u toj domeni koje koče napredak novih istraživanja. Kao glavni problem Lahorka Plejić Poje istaknula je nedostatak ljudstva, institucionalne pomoći te zainteresiranosti za tekstologiju posljednjih desetljeća. Nedostatak novih kritičkih izdanja značajnih djela, a nekima se nije nitko bavio posljednjih stotinu godina, te neopravdana rigoroznost arhivističkih institucija koje ne dopuštaju slikanje i digitalitaciju izloženih primjeraka, obogaljili su potencijalni napredak hrvatske kulture i kulturno-povijesnih istraživanja.

Datum objavljivanja transkribirane verzije Kristijanovićeve Biblije nije definiran, no uz fizičko izdanje bit će dostupno i besplatno digitalno kako bi svi zainteresirani mogli pristupiti prikupljenim tekstovima. Projekt predstavljen na tribini otvara vrata Kristijanovićevu bogatu opusu, koji do sada nije sustavno istraživan, te njegovoj neospornoj važnosti za hrvatsku kulturu i jezik.